Anksioznost tokom trudnoće i nakon porođaja: ono o čemu se rijetko govori


Napomena: Tekst je inspirisan originalnim postom dr. Sarah Allen koji možete pronaći na sljedećem linku: https://drsarahallen.com/pregnancy-and-postpartum-anxiety/


U posljednjih nekoliko godina mnogo se govori o postporođajnoj depresiji, a ljekari sve češće rutinski provjeravaju njene simptome kod novih majki. Ipak, anksioznost tokom trudnoće i nakon porođaja i dalje ostaje u sjeni, iako je gotovo jednako česta i jednako iscrpljujuća.

Mnoge žene prolaze kroz snažan unutrašnji nemir, strahove i stalnu zabrinutost, a da to ne prepoznaju kao zdravstveni problem – ili se jednostavno ne usude o tome govoriti. Upravo zato je važno razumjeti koliko je ova pojava česta, kako se manifestuje i kada je vrijeme potražiti pomoć.


Koliko je anksioznost u ovom periodu česta?

Procjenjuje se da oko 6% trudnica i oko 10% žena nakon porođaja doživljava klinički značajnu anksioznost. Ove brojke su vjerovatno i veće, jer mnoge žene svoje simptome ne prijavljuju – iz straha, srama ili uvjerenja da je to „normalno stanje“.

Važno je znati, niste same i pomoć postoji.


Faktori rizika: ko je pod većim rizikom?

Ne postoji jedan jedini uzrok anksioznosti u trudnoći i nakon porođaja. Najčešće se radi o kombinaciji više faktora:

ranija anksioznost ili depresija

porodična historija poremećaja raspoloženja

osjetljivost na hormonalne promjene (teški PMS, problemi s kontracepcijom)

nedostatak emocionalne i praktične podrške

visok nivo stresa u vezi, porodici ili na poslu

finansijska nesigurnost

prethodna traumatična iskustva, poput gubitka trudnoće ili teškog porođaja

ambivalentni osjećaji prema trudnoći

visokorizična trudnoća ili medicinske komplikacije

Imati jedan ili više faktora rizika ne znači da ćete sigurno razviti anksioznost, ali povećava vjerovatnoću.


Uloga hormona – ali ne samo hormona

Hormonske promjene tokom trudnoće i nakon porođaja imaju snažan uticaj na mozak i raspoloženje. Estrogen i progesteron tokom trudnoće značajno rastu, a nakon porođaja naglo opadaju. Ove promjene utiču na neurotransmitere poput serotonina, koji igra ključnu ulogu u regulaciji emocija.

Međutim, hormoni nisu jedini krivac.

Stres, životne okolnosti, prethodna iskustva i psihološka osjetljivost zajedno određuju kako će se žena osjećati u ovom periodu.


Anksioznost u trudnoći

Trudnoća donosi velike promjene – fizičke, emocionalne i životne. Umor, mučnina i tjelesne promjene često su praćeni brigama:

da li je s bebom sve u redu

da li su simptomi „normalni“

kako će izgledati život nakon porođaja

Umjerena briga je normalna. Problem nastaje kada misli postanu učestale, intenzivne i uznemirujuće, te počnu ometati svakodnevno funkcionisanje.

Strah od pobačaja, naročito nakon prethodnog gubitka ili dugotrajnog pokušavanja da se zatrudni, dodatno povećava nivo anksioznosti.


Postporođajna anksioznost

Nakon rođenja djeteta, gotovo svaki roditelj povremeno sumnja u sebe. Međutim, kod postporođajne anksioznosti brige su:

intenzivnije

stalne

teško ih je „isključiti“

Ako osjećaj nemira, straha i unutrašnje napetosti traje veći dio dana i ne prolazi nakon nekoliko sedmica, važno je potražiti stručnu podršku.


Najčešći simptomi

Anksioznost u trudnoći i nakon porođaja može se manifestovati kroz:

stalne, ubrzane misli

neprekidnu zabrinutost

lošu koncentraciju i zaboravnost

nemir i nemogućnost opuštanja

probleme sa snom

razdražljivost

napetost u tijelu (vrat, ramena, leđa)

gubitak apetita i mučninu


Napadi panike

Kod nekih žena javljaju se i napadi panike – iznenadni talasi intenzivnog straha praćeni fizičkim simptomima poput ubrzanog rada srca, otežanog disanja, vrtoglavice i osjećaja gubitka kontrole.

Iako djeluju zastrašujuće, napadi panike nisu opasni i prolaze, uz adekvatne tehnike i terapiju.


OKP, psihoza i strah od „ludila“

Važno je razlikovati različita stanja. Kod postporođajnog OKP-a javljaju se neželjene i uznemirujuće misli o mogućoj povredi bebe. Iako su te misli zastrašujuće, žena zna da su pogrešne, što znači da je u kontaktu sa stvarnošću.

Postporođajna psihoza je izuzetno rijetka, ali ozbiljna i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ona uključuje gubitak kontakta sa stvarnošću, halucinacije i deluzije – i potpuno se razlikuje od anksioznih misli.


PTSP nakon porođaja

Traumatičan porođaj može ostaviti duboke psihološke posljedice. Postporođajni PTSP može uključivati stalnu napetost, strah, osjećaj krivice, pretjeranu opreznost i izbjegavanje podsjetnika na porođaj.


Zašto je važno potražiti pomoć?

Anksioznost u trudnoći i nakon porođaja je česta, stvarna i izlječiva. Ne radi se o slabosti, već o reakciji organizma na ogromne fizičke i emocionalne promjene.

Posebno se učinkovitim pokazala kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), koja pomaže ženama da prepoznaju i promijene obrasce razmišljanja koji održavaju anksioznost, te razviju zdravije strategije suočavanja.


Napomena: Tekst je inspirisan originalnim postom dr. Sarah Allen koji možete pronaći na sljedećem linku: https://drsarahallen.com/pregnancy-and-postpartum-anxiety/

NewerStories OlderStories Home

0 comments:

Post a Comment